@ivicakartelo @drazendrnas i http://bit.ly/bLTCwa su me inspirirali za tekst koji sad pisem i objavit cu za desetak minuta http://www.kartelo.org/blog/
@HBujas: Da, postoje projekti koji jednostavno odišu nekom novom idejom i vjerom..da, vjerom, da se stvari mogu raditi bolje, kvalitetnije i u interesu svih, da nešto ipak možeš promijeniti…zato nas mame…nikad nije prvenstveno novac, već ideja…:)
@ivicakartelo: Ideja je možda preopćenita riječ. Pokušajmo približiti. Korist! Korist je možda prava riječ, što bi u konačnici ipak, Hrvoje, značilo novac. Korist je i kad nam je nesto lakše napraviti, ili samo zabavnije, ili kad ćemo osvojiti nešto ili nekoga. Korist je i ako mi se ne stišće želudac svako jutro pri pomisli na posao koji me čeka. Korist na oba kraja transakcije prodavač – kupac. Korist. Korist. Korist. Usporedio bi tu korist s knjigovodstvom: mora biti dvojna. I stupac duguje i stupac potrazuje moraju imati korist. A jasno, sto je nekome korist, drugome ne mora biti, ali to je već neka druga priča.
U stvari, sve smo već rekli gore. @HBujas kaže "...kvalitetnije i u interesu svih...", ja kažem "...korisnije za sve..." i to je sve isto. Možda ću sad sve ponoviti, samo drugim riječima, ne smeta, ponavljanje i ponavljanje ipak istanjuje stvari do njihovog bitka, pa Godin sve svoje jednorečenične ideje pretvara u cijele knjige u kojima tu istu ideju stalno ponavlja u različitim kontekstovima. Ja stalno kupujem, kupujem i kupujem njegove knjige. On i eksplicitno kaže kako marketari moraju ponavljati, ponavljati i ponavljati jer samo tako mogu doprijeti do ljudi koji gledaju a ne vide, slušaju a ne čuju. Zato smo mi koji smo se oglašavali 90-ih u novinama, plaćali istu novinsku reklamu za cijeli mjesec, rubrika "Kroz Split". I ta "markica" bi izlazili svaki dan. Tako je to i danas, samo je veći izbor medija.
Ljude je najprije vodilo opstankoljublje. Tad su "kupovali" sve vezano za opstanak: dobru špilju, naoštren kamen, izvor vode, kožu za obuću, drva za ogrijev. Sve do francuskih kraljeva je tako bilo.
Lujevi su gradnjom Versaillesa zarazili svijet koristoljubljem. Počelo je nadmetanje u imovini, srebru, zlatu i kadifi (što je to pojma nemam?). Slavili su se rođendani kućnih ljubimaca samo da se ima što više razloga za tulume i pokazivanje nadmoći u imovini. Dogodio se i Gutenberg pa se i preko novina širio glas o najglamuroznijim rođendanima. Gradili su se mali, srednji i veliki Versaillesi širom Kontinenta.
S parnim strojem je počelo hedoljublje koje je danas, s informacijom kao zadnjom sirovinom industrijske revolucije, otvorilo vrata izobilja i cijena besplatno. Tu bi na tržište mogli primjeniti Einsteinovu formulu E=mc2: Ako je količina resursa (E) uvijek ista, onda će cijena (m) težiti nuli kako se brzinA pojavljivanja novih proizvoda na kvadrat približava vrijednosti beskonačno. YouTube i Google svaki dan nude milijune novih proizvoda i postali su tržišna mjera brzine svijetlosti. Njihovi proizvodi zato koštaju nula kuna.
Nama je danas moguće ponuditi proizvode u sve tri domene: opstankoljublju (hrana, odjeća, obrazovanje, krov, alati), koristoljublju (auti, jahte, brendovi) i hedoljublju (odmor i razonoda).
I sad odlučujete što ćete ponuditi. Prusac je ponudio opstankoljublju: alate koji će zamijeniti pisaće strojeve, alate koji će olakšati komunikaciju s kupcima. Kartelo je ponudio također opstankoljublju: knjige, tečajeve, škole. GoHome nudi također opstankoljublju: alate. Kako smo mi razmišljali o gravitacijskoj težini naših projekata? Prusac je mislio na ljude koji ne znaju engleski i kojima će napraviti tekst procesor na materinjem jeziku i kako će se na tome obogatiti. Ja sam mislio kako će ljudi i u Donjem Miholjcu moći učiti Word i Excel iz mojih knjiga, i ne morati ići na tečajeve u Zagreb, a ja ću se na tom njihovom opstankoljublju obogatiti. Prva je misao ipak opstankoljublje (koristoljublje, hedoljublje) kupaca, a naše bogaćenje se podrazumijeva :).
Na nama je dakle da odredimo u koje područje spada naš proizvod, a onda moramo izvršiti mjerenja našeg projekta: pronaći njegovu gravitacijsku konstantu koja je različita od 9,8 m/s :), njegovu brzinu svijetlosti koja je različita od 300.000 km/s :), njegovu cijenu koja se iz navedenih formula lako izračuna.
Prusac i ja smo svojevremeno imali samo Excel na raspolaganju za računanje gravitacijske konstante naših proizvoda. Prije toga ja nisam imao ni Excel, nego samo kalkulator dobijen u vreći s deterdžentom besplatno. Danas imamo pored Excela još jako puno novih sofisticiranih alata za računanje brzine svijetlosti našeg proizvoda i konstante njegova slobodnog pada, a najbolji među njima su svakako Twitter, Facebook, Google.